Tadić: Krško je u boljoj poziciji od nuklearki u Mađarskoj i Rumunjskoj jer se vodilo računa o važnoj stvari

U utorak je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković gostujući na N1 kazao kako su proteklih dana zabilježene najniže razine Dunava još od 1909. godine, dok je Drava u Osijeku na tri centimetra do povijesnog minimuma.

"Izuzetno je niska razina vodostaja i svih drugih rijeka u Hrvatskoj", upozorio je Đuroković.

Rekordno niski vodostaji i vremenske prognoze u kojima se značajnija kiša ne nazire niti sljedećih desetak dana ugrožavaju i normalan rad nuklearnih elektrana dok potrošnja električne energije, jer su klima-uređaji posvuda u pogonu, također doseže rekordne razine.

Paks i Cernavodă pred prinudnim gašenjem

U ponedjeljak je zbog povijesno niskog vodostaja Dunava u Mađarskoj zamalo bila prinudno isključena nuklearka Paks (na slici ispod), ali taj je scenarij zasad izbjegnut. Na Dunavu je i jedina rumunjska nuklearka Cernavodă čiji je jedan reaktor već isključen. Ondje čak pokušavaju detonacijama eksploziva preusmjeriti tok Dunava kako bi nuklearki osigurali potrebnu vodu za hlađenje reaktora.

Iako za razliku od Paksa i Cernavode Nuklearna elektrana Krško (NEK) ima sustav rashladnih tornjeva za dodatno hlađenje, istodobno se u Hrvatskoj i Sloveniji postavilo pitanje mogućeg prinudnog i privremenog isključivanja zajedničke nuklearke. Tu je mogućnost u ponedjeljak podgrijao sam NEK objavivši priopćenje o radu nuklearke pri niskom protoku i povišenim temperaturama rijeke Save.

NE Krško: Blizu smo najnepovoljnijem scenariju

U priopćenju je istaknuto kako nuklearka Krško radi punom snagom reaktora uz rad sustava rashladnih tornjeva i poštivanje ograničenja povezanih s rijekom Savom. No napomenuli su kako je protok Save zbog nedostatka oborina nizak, dok je temperatura vode u njoj još uvijek nešto niža nego što je bila tijekom vrhunca prethodnih toplinskih valova.

"NEK mora osiguravati da dnevna prosječna temperatura Save na točki potpunog miješanja u podslapju Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 °C te da prosječno dnevno povećanje temperature ne prelazi 3 °C. I ubuduće ćemo rad elektrane prilagođavati uvjetima te osiguravati poštivanje svih propisanih ograničenja", poručili su.

No najvažnije u tom priopćenju stoji na samom kraju: "NEK je obavijestio nadležne institucije da se približavamo okolnostima u kojima će zbog okolišnih ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najnepovoljnijem scenariju i postupno zaustaviti elektranu."

Protok Save dobar, ali temperatura visoka

Kako piše na stranicama NEK-a, za normalan rad nuklearke bez ograničenja koristi se protok rijeke Save od 25 kubnih metara u sekundi za odvod topline. U utorak oko 13 sati protok je bio 49,4 kubnih metara u sekundi, što je dvaput više od propisanog protoka za normalan rad.

No prema propisanim ekološkim mjerama, Sava ne bi smjela na tom mjestu biti zagrijana više od tri stupnja Celzijeva. A u ponedjeljak, također oko 13 sati, prirast temperature vode bio je nešto niži od toga - 2,6 stupnjeva Celzijevih.

Na stranicama slovenske Agencije za okoliš objavljuju se podaci o vodostaju i temperaturama rijeka u Sloveniji. Za NE Krško relevantan je vodostaj Save na postaji Čatež I.

Tamo je proteklih dana vodostaj Save varirao od 62 centimetra u subotu pa 56 centimetara u nedjelju i ponedjeljak te ponovno 62 centimetra u utorak. Najviša temperatura Save na toj mjernoj postaji u nedjelju je bila 31,5 stupnjeva Celzijevih, u ponedjeljak 28,8 stupnjeva, a u utorak u 13 sati 27,9 stupnjeva Celzijevih.

"Pokušava se projicirati problem koji ne postoji"

Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu ne vidi razloga dramatiziranju oko rada NE Krško.

"Ove dvije nuklearke u Mađarskoj i Rumunjskoj i Krško na različitim su rijekama i pokušava se projicirati problem koji ne postoji", kaže.

Napominje kako se tehnologija hlađenja vode kakvu ima NE Krško drastično razlikuje od onih u Paksu i Cernavodi.

"NE Krško ima tornjeve za hlađenje, što jako osigurava situaciju. To su stvari o kojima se vodi računa kada se gradi nuklearka, a ne kad dođu ovakvi problemi. Daleko je jeftinije napraviti nuklearku bez toga, ali stvar je u odgovornosti. Kada se išlo u izgradnju NE Krško (sredinom 1970-ih, nap.a.) ondašnji predstavnici Hrvatske i Slovenije inzistirali su na modernom sustavu hlađenja koji neće previše zagrijavati Savu niti ovisiti o toplinskim oscilacijama kakve sada imamo. U tome je razlika između Krškog i nuklearki u Mađarskoj i Rumunjskoj. Krško je u puno boljoj poziciji jer se na vrijeme vodilo računa o tome", kaže.

Tadić smatra kako situacije s niskim vodostajima i visokim temperaturama neće dovesti u pitanje potrebu za nuklearnom energijom u Europi.

"Samo će se morati voditi računa o tome da će toplinskih valova biti sve više i da će u nuklearkama to trebati rješavati tornjevima za hlađenje. Nije to ništa neuobičajeno. Većina nuklearnih elektrana pa i termoelektrana ima tu tehnologiju", kazao je Tadić.